PETAK, 12. listopada u 19 sati u Galeriji Principij, Pod voltun 4
Pred tridesetak i nešto posjetitelja Sabina Salamon, kustosica MMSU-a vrlo nadahnuto održala je predavanje o pejzažnoj fotografiji s primjerima iz fundusa MMSU-a Rijeka. Komparirala je fotografiju i slikarstvo kao autonomna i ravnopravna likovna područja te naznačila neke prijepore koji su se javili kroz povijest u poimanju autentičnosti ovih medija.U svom predavanju istaknula je demokratizaciju fotografskog stvaralaštva koju je omogoćila tehnologija te je kroz niz primjera pokazala fotografije koje ne korespondiraju sa senzibilitetom vremena u kojem nastaju, već su prepisivanja proteklih povijesnih tendencija. To pitanje originalnosti potaknulo je neke posjetitelje na komentar i diskusiju koja je bila vrlo dinamična i živa. Neumorni fotografski autor Petar Trinajestić u komentaru i diskusiji imao je mišljenje i vrlo jasno je izrekao vrijednosni sud o današnjem stanju fotografskog stvaralaštva. Sljedeći utorak, 16. listopada u 19 sati predavanje Estetska uobličenja poetskog i imaginarnog u fotografiji za knjigu Štroligi održat će upravo Petar Trinajstić pa je ovo ujedno i poziv da poslušamo ideje i stavove našeg predavača.
Sabina Salomon kustosica MMSU, Rijeka
Predavanje o pejzažnoj fotografiji iz fundusa MMSU, Rijeka
Istraživanje fotografske zbirke MMSU, pod radnim naslovom Semantički okviri pejzažne fotografije od pedesetih godina 20. stoljeća do danas, odabire različite autorske pristupe protagonista od poslijeratne fotografije do suvremenih izričaja, uključujući najnovije akvizicije. Evidentno je da se pejzaž mijenjao sukladno pogledu na čovjekovu poziciju u svijetu, od tamnih raspoloženja pod utjecajem egzistencijalizma ’50ih do suvremenih viđenja krajolika kao fantazme o idealnom pejzažu na jednoj strani, ili pak zapuštenih obezljudenih, nadrealnih prostranstava. Pejzaž u fotografiji određen je kontekstom čovjekova raspoloženja prema svijetu, viđenjem sebe unutar vlastite okoline, stupnjevanje od naselja, grada, regije, kontinenta, do čitavog eko sustava. Odabrani autori iz zbirke: Josip Klarica, Tošo Dabac, Viktor Hreljanović, Ivan Posavec, Ranko Dokmanović, Boris Cvjetanović, Fedor Vučemilović Marcus Doyle, Isabelle Hayeur, Chrystel Lebas.