Janez Puhar, prvi slovenski fotograf

  Galerija Kortil, 30. 8. – 10. 9. 2018.

Janez Puhar je bio prvi slovenski fotograf koji je u 1842. godini – samo dvije godine nakon proglašenja Daguerrova izuma fotografije u Parizu (1839) – razvio svoj jedinstveni postupak fotografije na staklu. Tim izumom stavio je Sloveniju na svjetsku kartu fotografskih dostignuća.

Bio je slovenski svećenik, istraživač, fotograf, umjetnik, pjesnik, intelektualac i kozmopolit, rođen 26. kolovoza 1814. godine u Kranju, gradu koji je u ono vrijeme pripadao  u Vojvodinu Kranjsku u Austrijskom carstvu. Njegovo prezime pojavljuje se u različitim varijantama: Puhar, Puher, Puchar, Pucher, Puechar i Puecher.

Janeza Puhara nezaustavljivo je privlačila fotografija. Nakon što je francuska Akademija znanosti proglasila izum fotografije – dagerotipije,  Janez Puhar je također upoznao taj novi postupak te ga već sljedeće godine i savladao. Slabosti dagerotipije – okrenuta slika, nemogućnost kopiranja, duže vrijeme osvjetljavanja, skupi sastojci (Daguerre je koristio posrebrene bakrene ploče) – te njegov istraživački duh, naveli su ga na drugčiji pristup. Koristio je svoje raznovrsno prirodoslovno znanje i pristupačne sastojke i uspio s inovacijom fotografije na staklu, koju je datirao danom 19. travnja 1842. godine te ju je nazvao hyalotipija ili svjetlopis. Njemu u čast pojavljuje se također naziv “puharotipija”.

Putovi Puharova otkrića

O Puharovim prvim uspjesima izvještavale su novine Carniolia u svibnju 1841. godine. Nakon izuma, svojim člancima u novinama Carniolia 1843. godine, Janez Puhar je nedvojbeno i zauvijek dokazao svoje prvenstvo u izumu fofografije na staklu. 

Staklo su za fotografske eksperimente koristili i drugi. Francuz Abel Niépce, Nicephorov bratić, o svom je izumu 1847. godine obavijestio francusku Akademiju znanosti. Izum Janeza

Puhara je tek 1852. godine bio priznat u Parizu te time zauvijek ostao u sjeni Niépca. Unatoč činjenici da je Puhar neosporno prvi izumitelj fotografije na staklu u svijetu te unatoč tome što je Niépce uspio razviti sliku na staklu pet godina nakon Puhara, uz neusporedivo duže vrijeme osvjetljenja, Francuzi su ipak prvenstvo na ovom području priznali svom sunarodnjaku. Naime, u 19. st., dokazati prvenstvo izuma iz jednog zabačenog kranjskog sela, bilo je iznimno teško.

U siječnju 1851. godine izum mu je priznala bečka Akademija znanosti.

Najviše stručno priznanje stekao je u lipnju 1852. godine: Francuska akademija “Académie nationale agricole manufacturière et commerciale” je Janeza Puhara proglasila izumiteljem fotografije na staklu te mu je dodijelila naslov počasnog člana.

U razdoblju u kojem je konačno dočekao međunarodna priznanja, Janez Puhar je sudjelovao na trima svjetskim izložbama ljudskih postignuća: 1851. godine u Londonu, 1853. godine u New Yorku i 1855. godine u Parizu.

Izvorni fotografski postupak

Janez Puhar nam je ostavio vlastiti zapis postupka.

Bit Puharova postupka je:

  • genijalna ideja s primjenom stakla
  • dostupni materijali: sumpor (karakteristično za Puhara), živa, brom, jod i alkohol te genijalni novitet – prozirno staklo
  • svijeća od stabljike
  • vlastita ručno izrađena camera obscura

egzaktan, što je možda

Prednosti:

  • rekordno kratko vrijeme osvjetljenja – 15 sekundi (drugi su u to vrijeme mjerili vrijeme

u minutama ili čak satima), što mu je omogućilo fotografiranje portreta

  • staklo je omogućavalo pozitivnu sliku
  • mogućnost umnožavanja

Puharova ostavština

Dokumentirano sačuvana ostavština fotografa Janeza Puhara obuhvaća pet fotografija i

jednu kopiju izgubljenog autoportreta te tri fotoreprodukcije. Tri fotografije i tri reprodukcije

neprocjenjive vrijednosti, koje su do danas, nakon cijelog stoljeća i pol vrlo dobro očuvane, te kopija autoportreta, danas su pohranjene u Narodnom muzeju Slovenije, jedna se nalazi u Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani, a jedna je u privatnoj zbirci.

Komentari su zatvoreni