INWENTURA 2012. – P H O T O R I

Utorak, 18. prosinca 2012.

Sinoć je u Galeriji Principij otvorena Godišnja izložba članova Fotokluba Rijeka INWENTURA 2012.

Pogledaj i OVO

Fotoklub Rijeka 2012.

2012. godina bila je vrlo dinamična i izlagački aktivna za Fotoklub Rijeku. Naš rad u mnogome je olakšala Galerija Principij koju smo aktivirali ulaskom u novi prostor. Prije smo bilo ovisni o javnim gradskim izložbenim prostorima, a sada je prostor naše galerije postao dio kulturnog habitusa Rijeke. Galerija Principij postala je nezaobilazna u prezentaciji i promociji fotografskog stvaralaštva. Pored galerije inicirali smo i stvorili nukleus za budući muzej fotografije, fotografske opreme i pribora te knjižnicu fotografske literature. Omasovili smo članstvo tako da se u ovoj godini u Klub upisalo preko osamdeset članova, a od toga preko trideset mladih do dvadeset pet godina starosti. Masovnost i realnost članstva bila je poticaj da smo osnovali Sekciju mladih i Odbor za mlade. Odbor čine Tanja Ljubojević, predsjednica te članovi Marijana Mavić i Saša Žic. Kako bismo bili što djelotvorniji u radu s mladima, napravili smo za njih program rada, održali roditeljski sastanak, dogovorili termin sastajanja i to je srijeda u 20 sati. Ovo je posebna briga za mlade i rad je na vrlo visokom pedagoškim nivou. Odrasli članovi sastajali su se svaki utorak s idejom i željom s kojom se hobisti inače sastaju i druže. Za Dane sv. Vida, zaštitnika Rijeke promovirali smo projekt AJMO RIJEKA i izdali kolekciju razglednica s motivima Rijeke. Inicirali smo i pokrenuli osnivanje Fotosaveza Primorsko-goranske županije. Dakle, korak po korak ostvaruje se vizija stvaranja Centra za kulturu fotografske slike. U ovoj godini ostvarili smo četiri međunarodne izložbe. Evo kronologije našega rada:

Izložba fotografija sudionika radionice „Camera obscura“ i polaznika 16. ciklusa Škole fotografije / Noć muzeja, Izložba portretne fotografije, 1890.-2012., SLIKA LICA- LICE SLIKE, Za uspomenu i dugo sjećanje, Ne zaboravi me / ZIMA 2012. / Karneval 2012. projekcija u prozoru galerije / FOTOGRAFKINJE 2012./ Predavanje: Izlagačka fotografija, Borislav Božić /Kongo očima Kongoanaca, Dani Frankofonije / Aktualna riječka fotografija, Photo Art Galerija Batana, Rovinj / Hrvatska novinska fotografija 2011. / Sajam mogućnosti- prezentacija udruga u Dvorani mladosti / Fotografija u medijima, predavanje Deana Silića / Sasvim običan dan, izložba Nede Rački, dobitnice Grand prixa na prošlogodišnjoj međunarodnoj izložbi. / Promocija Olympus aparata / promocija projekta Ajmo Rijeka / Fotografiram i Rijeku otkrivam, radionica za mlade / Kriptografije, Ante Verzotti / Šetam, fotografiram i Rijeku otkrivam, izložba fotografija mladih članova Fotokluba Rijeka / Promocija knjige Štroligi Marije Kraljić i Petra Trinajstića i izložba fotografija Petra Trinajstića / Suvremena makedonska fotografija / Foto buvljak / Aktualna riječka fotografija, Muzej grada Rijeke / Aktovi, Morena Kvaternik / Nova imena, studenti Odsjeka za snimanje Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu / Predavanje: Pejzažna fotografija u fundusu MMSU, Sabina Salamon / Rječina photo tour, fotoizlet kanjonom Rječine / Predavanje: Estetika uobličenja poetskog i imaginarnog u fotografiji za knjigu Šroligi, Petar Trinajstić / Suživot, međunarodna izložba fotografija / Život je lijep, izložba fotografija mladih autora do dvdeset pet godina starosti / OD-DO PUTOVANJA, autori Lucio Vidotto i Dean Silić / Fotografski doručak, Radionica Rijeka sada i ovdje / Međunarodna izložba TREĆI ELEMENT / Prezentacija fotoopreme iz KSU Company ponude i radionica Ulične fotografije / ODLUČUJUĆI TRENUTAK 2012., izložba sportske fotografije / 17. i 18. ciklus Škole fotografije Fotokluba Rijeka / INWENTURA 2012., godišnja izložba članova Fotokluba Rijeka /

Ukupno smo realizirali trideset pet programa – izložbe, predavanja, radionice i promocije. U realizaciji ovog programa surađivali smo ili su nam bili partneri: Katedra za fotografiju Odsjeka za snimanje Akademije dramskih umjetnosti Zagreb, Muzej grada Rijeke, Francuska alijansa Rijeka, Zbor reportera Hrvatske, CVU Batana Rovinj, Fotoklub Split, Gradska knjižnica Rijeka, Galerija Palach, KPD Bazovica, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, K.S.U Company, Olympus, Zajednica športova Primorsko-goranske županije, Policijska uprava primorsko-goranska, Fotosavez Makedonije. Niz pojedinaca bilo je angažirano u realizaciji programa: Ervin Dubrović, Dajna Glavočić, Tina Bošković, Branka Arh, Iva Prosoli, Sandra Vitaljić, Dean Silić, Petar Trinajstić, Ana Peraica, Ksenija Orelj, Ranko Dokmanović.

Samo nabrajanje činjenica o realizaciji programa, institucijama i pojedincima koji su surađivali u realizaciji tog programa bez dodatnog obrazloženja govore da smo se podosta odmaknuli od hobističke platforme i sasvim ozbiljno i kompetentno djelujemo u svim aspektima fotografskog stvaralaštva.

Nismo ni po budžetu profesionalni, već se održavamo solidarnim i altruističkim duhom kojeg njegujemo u sebi. Dakle, nemamo profesionalno zaposlenu osobu u Klubu. Svi ili većina nas odvaja dio sebe i bezrezervno poklanja i ugrađuje u aktivnosti koje realiziramo. Baš zbog ovog čovjekoljubivog duha kojeg razvijamo naši projekti su rado posjećeni. Ovaj pozitivizam daje nadu i vjeru u daljnji razvoj i evoluciju Kluba i klupskog života.

Za izravnu i nesebičnu pomoć u realizaciji programa Kluba u 2012. godini Zahvalnicu su dobili: Dario Jurjević, Andrej Turina, Lucio Vidotto, Dean Silić, Obitelj Mirošević, Tanja Ljubojević, Pizzeria Kokolo, Pizzeria Maslina, Galerija Velčić, Konoba Volta 15 i CukariKafe

Rijeka, prosinac 2012.

Borislav Božić, prof.

Izložba INWENTURA 2012.

Selektor KSENIJA ORELJ

Inwentura 2012., s temperaturom iznad 37

Što ima novo?, pozivno je pitanje revijalnih izložbi. One nastaju kao način uvida u noviju produkciju i model razmjene autora međusobno i sa publikom, kako bi se sučelili stavovi, komparirala mišljenja, sondirao teren; a potencijalno i izoštrio fokus na određeni sadržaj, na društvene (ne)prilike i autorske interpretacije. Na ovogodišnju Inventuru Fotokluba Rijeka odazvao se 40 članova od ukupno 48. Statistika kaže da su prijavljene 203 pojedinačne fotografije i 11 kolekcija koje obuhvaćaju 46 fotografija. Na izložbi se predstavlja 28 autora, ukupno 40 fotografija, a vlastiti izbor nastojim obrazložiti u tekstu koji slijedi.

Kao omiljeni žanrovi ističu se portreti i urbani prizori kojima autori pristupaju s različitom lakoćom, dozom invencije i angažiranosti. Kod nekolicine se može primjetiti oklijevanje oko izbora motiva i pristupa, oko usklađivanja ideje i njenog iznošenja na formalnoj i tehničkoj razini. Također je vidljivo da u pojedinim fotografijama dominiraju formalni aspekti. Takve kombinacije koje su primarno zasnovane na igrama kolorita i kompozicijskih ritmova, koliko god tehnički precizne, prečesto djeluju dekorativno i sterilno. Radove zasnovane na odsjajima, bojama i ritmovima otkrivenim u eksterijeru, a koji ilustrativno stoje sami za sebe, izbjegavala sam u izboru. Također i fotografije koje sam smatrala primarno privatnim impresijama, poput ‘stranica’ iz albuma, a koje izgledaju izrazito auto-referencijalne i zatvorene u vlastite svijetove.

Ljudi i odnosi, nervatura prostora i krhke društvene točke, činili su mi se kao zanimljiv materijal za godišnju izložbu i komentar na pitanje, što ima novo? Zanimala me fotografija koja se pojavljuje kao medij opipavanja društvene osjetljivosti, sredstvo komunikacije između privatnog rakursa i socijalnog momenta, kao izraz vlastitog stava unutar šire društvene slike. Pritom mi je blisko shvaćanje fotografa/fotografkinje kao medijatora koji ne djeluje u brisanom prostoru, već dokumentarni pristup združuje s osobnim, subjektivnim promišljanjem. Ujedno fotografiju vidim kao javnu stvar, koja publici nastoji postaviti pitanja i time se izmaknuti od puke konstatacije okruženja i praćenja određenog događaja. Pojedina pitanja koja bi se mogla čuti kroz izložbu glase; U što danas vjerujemo – što nam je važno i što nas povezuje? Koliko smo distancirani naspram društvenog sivila – koliko si sentimentalnosti dopuštamo? Naposljetku, je li medijska mašinerija koja je bazirana na inscenaciji i manipulaciji slikama, potpuno utopila povjerenje u trenutke neposrednosti? Na ove se aspekte nadovezuje podnaslov izložbe, okupljajući situacije povišene osjetljivosti, popuštanja imuniteta naspram ‘vanjskih’ faktora.

Izlažu se urbani prizori, situacije s ulice, rubnosti suvremenog života. Uz bilješke sretnih trenutaka i ludovanja, nižu se zapisi osamljenosti i strahovanja, a neprilikama usprkos potvrđuje se ljudska izdržljivost. Pojedine fotografije ističu se kroz angažirani pristup aktualnim problemima, okidanju proključalih socijalno-političkih tema. U njima se uprizoruju gospodarski krah, osnaživanje posjedničkog mentaliteta, porast komercijalizacije i privatizacije prostora, društvena nejednakost i otuđenje. U ovom okruženju posebno mjesto zauzimaju specifični riječki sadržaji, tranzicijska nelagoda uzrokovana ekonomskim zastojem, nerješeno stanje industrijske baštine i radničkih pogona.

Ovdje bi istakla kolekciju

Prodano iliti ima li još što naše Saše Žica koja je nagrađena jednom od ravnopravnih diploma. Prizori snimljeni uz cestu, pejzažni isječci i ruševna zdanja s natpisima prodaje, pojavljuju se u bolesnim i gotovo halucinatnim koloritima. Njihov artificijelni kod naglašava nezdravo stanje vremena u kojem moć kapitala nezaustavljivo prodire u svakodnevicu, iskorištavajući prirodne terene kao i živa bića. Problem prostora usidren u riječki kontekst javlja se u fotografijama Ivice Rajčića,

kojem je također pripala diploma, a koji u crno – bijeloj fotografiji bilježi zapuštenost industrijskog naslijeđa, mršave ostatke nekadašnjeg riječkog identiteta.

Treću diplomu dobio je Zdenko Vukelić za kolekciju Vrtuljak života,

kao jedan od rijetkih autora koji kroz digitalnu obradu iskušava eksperimentiranje sa samim medijem i istražuje podudarnosti između fotografije, crteža i grafike.

Jedna od tri ravnopravne pohvale ide Aleksandru Tomuliću za fotografiju Djevojke s golubovima.

U urbanoj svakodnevici eksopnira se lucidni trenutak, necenzurirani moment izraza radosti koji odudara od pothlađenog hodograma tj. standarda ponašanja u javnom prostoru.

Pomnim koreografiranjem pogleda, zasnovanim na minimalnim sredstvima, privukla me fotografija Vedrana Vukoje I u istom i u suprotnom smjeru,

u kojoj se uz par slučajnih prolaznika kao akteri pojavljuju i njihove sjene, potičući našu imaginaciju u krojenju mogućih scenarija o daljnjem razvoju situacije, mogućem susretu ili mimoilaženju dvoje ljudi. Udubljenost u mikro-socijalnu, ‘kvartovsku’ priču koja balansira između privatnog i javnog, zatvorenog i otvorenog, a natopljena je atmosferom napuštenosti privukla me k fotografijama Nike Petković, također pohvalom nagrađene autorice.

Samostalnu izložbu u slijedećoj godini realizirat će Sandra Agatić, čija fotografija Statue

donosi ekonomsku stagnaciju i društvenu inerciju, srozavanje životnog standarda u čijem se paralizirajućem efektu može prepoznati većina stanovništva iako fotografija nije nastala na domaćem terenu.

Ksenija Orelj

Rijeka, prosinac 2012.