NOĆ MUZEJA U GALERIJI PRINCIPIJ

 

PROGRAM

  • 17.30 – 24.00 sata glazbeni potpuri na gitari :  Aleksandar Sedlak
  • 20.00 sati violinski koncert: Ana Badurina i Dora Šimunović

Concertino facile,  S.Mach

Krambambuli, Njemačka narodna pjesma

Marš komedijanata iz opere Prodana nevjesta, Bedrich Smetana

Menuett, W.A.Mozart

Dio iz opere Čarobni strijelac, K.M.Weber

  • Kako bi posjetitelji Galerije Principij za Noć muzeja imali doživljaj eksperimenta u fotografiji priredili smo dvije radionice:

KEMOGRAM  i DLAN.  Voditeljice radionica su: Tanja Ljubojević, Marijana Mavić  i Sandra Končarević, apomagali su im mladi članovi Kluba: Lucia, Debora, Mira, Paula, Filip, Antonijo, Klaudia i još jedan Filip

Punoljetni posjetitelji  krijepili su se kuhanim vinom, a maloljetni s različitim vrstama čaja.

Vino je kuhao Dean Silić, a čaj su pripremale Ingrid Jerković i Neda Čamić

Evo malo atmosfere s radionica

IZLOŽBA EKSPERIMENT U FOTOGRAFIJI

Izložba je otvorena od 25. siječnja do 2. veljače i može se razgledati radnim danom od 17 do 20 sati i subotom od 10 do 13 a nedjeljom je zatvoreno.

lat. Exsperimentum

  • znanstveni pokus, pokušaj, proba
  • iskustven, pokusni, probni, zasnovan na iskustvu, potvrđen pokusima
  • izazivanje i promatranje pojave koja se ispituje pod određenim uvjetima kako bi se došlo do istine, provjerila hipoteza ili saznalo što o čemu nepoznatom ili nedovoljno poznatom

Jedno  od osnovnih obilježja evolucije ljudskoga roda je eksperimentiranje, tj. stavljanje u novi suodnos već poznatog. Tim i takvim probama koje se oslanjaju na iskustvo s dozom znatiželje i inventivnosti rađaju se ili stvaraju novumi koji jesu evolucija ili napredak civilizacije.

Pa i sama fotografija nastala je iz bezbrojnih pokusa, eksperimenata dok se receptura za njeno dobivanje nije standardizirala. Od samih početaka autori su imali potrebu za mijenjanjem uobičajenog ili standardnog postupka dobivanja fotografije i time ulazili u prostor nepoznatog s mogućnošću stvaranja nečeg novog. Svaka promjena i odstupanje od standardnog postupka donosila je u konačnici novi rezultat, tj. novu i drugačiju fotografsku sliku. Često su autori htjeli probama i eksperimentima nadopuniti ili ispraviti nedostatke koji su se javljali u propisanim metodama i recepturama. To znači da je povijest eksperimenata u fotografiji jednako duga koliko i sama povijest fotografije,  pa i starija. Ovo starija se odnosi na povijesna saznanja kada je čovjek kemijsko-svjetlosnim  putem radio i ostavljao poruke. Svakako,  među prve eksperimente možemo spomenuti fotogram koji se kroz povijest pojavljuje kao legitimna i autonomna umjetnička praksa. Dupli ili „sendvič“ negativ vrlo je česta praksa autora, a po prvi put se javlja u samo praskozorje fotografije. Dakle, već sredinom devetnaestog stoljeća autori kombiniraju dva negativa kako bi na scenu otvorenog prostora namontirali nebo bogato oblacima. Čak se preporučavalo autorima da u svojoj arhivi imaju nasnimljenih scena neba  s oblacima kako bi ih mogli po potrebi montirati. Ovo je montaža iz „nužde“,  no velik je broj primjera kroz povijest kada autori montiraju dva ili više  negativa radi kreativnih zamisli. Niz je eksperimenata nastao slučajno u laboratoriju, a kasnije su dobili legitimitet kreativnih postupaka kao što su: solarizacija, retikulacija, bareljef, selektivno razvijane eksponiranog papira, dodavanje ili upotreba kojekakvih optičkih elemenata koji inače nisu namijenjeni fotografskom radu. Različite leće stavljale su se  ispred objektiva snimanja ili objektiva aparata za povećavanje i time su se dobivale neobične optičke i prostorne situacije. Značajno mjesto u povijesti fotografije zauzima i fotokolaž koji nasataje slaganjem dijelova različitih fotografija u novu vizualnu činjenicu. Ne smije se zaboraviti ni kemogram koji je po duhu nastajanja bliži slikarstvu nego fotografiji, ali s obzirom na to da koristi fotografska sredstva – kemiju i fotopapir rado ga se svrstava u fotografski okvir. Pored različitih tonera za toniranje crno-bijelih fotografija proizvodila se i „ posebna kemija“ za manipuliranje gotovih fotografija kako bi se dobili različiti koloristički efekti. Fotogram je nezaobilazan u priči o eksperimentu u fotografiji a nastao je slučajnim osvjetljavanjem fotografskog papira na kojem su bili poslagani različiti predmeti. U povijesti se javlja kao legitimni kreativni postupak kjeg su u svom radu koristili značajni svjetski autori. Ovdje su spomenuti najčešći eksperimenti, a neke primjere prati i ova izložba. Valja naglasiti da je područje eksperimentalne fotografije znatno šire negoli što ova izložba govori.

Kreatori photoshopa ugradili su u taj program niz mogućnosti koje podražavaju nabrojane laboratorijske postupke, eksperimente  i mnogo više, tako da u komforu vlastitog doma na PC-iju s lakoćom stvaramo pseudosolarizacije, retikulacije, bareljefe, pravimo „sendvič negative“  itd.

Digitalna laboratorija je moćna i dostupna svima. Samo treba pronaći i njegovati kreativni nerv. Digitalno doba nam pruža priliku za svemoguće, a na nama je da ga iskoristimo ili „zalutamo i budemo izgubljeni“.

Kroz Fotoklub Rijeka prošao je niz autora koji su se u svom radu bavili eksperimentom. Jedan dio tih radova izloložen je i na ovoj izložbi. 

Autori izlagači:  Viktor Hreljanović, Đoko Milekić, Neda Mavrinac, Božo Despot,  Ante Gasparini, Mihajlo Hornjak, Ervin Debeuc, Antonela Randić, Ante Škrobonja, Egon Hreljanović, Istog Žorž, Ranko Dokmanović, Rino Gropuzzo, Ante Verzotti i Borislav Božić

Autor koncepta izložbe: Borislav Božić

Komentari su zatvoreni.